Izložbu Stubički obrti kroz povijest realizirao je Etnografski muzej u Zagrebu na prijedlog i u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja - Muzejom seljačkih buna u Galeriji dvorca Oršić u Gornjoj Stubici. Povod je bila 800. obljetnica prvog spomena stubičkog kraja u Povelji ugarsko-hrvatskoga kralja Andrije II. iz 1209. godine.

Toj su izložbi prethodila opširna istraživanja o obrtima, a snimljeno je i sedam audiovizualnih zapisa koji su sastavni dio izložbe. Filmovi prikazuju majstore pri njihovu radu u radionicama, a sajam u Donjoj Stubici snimljen je na mjestu gdje se održava već nekoliko stoljeća.

Dug je bio put od stvaranja obrta, njihova razvoja, udruživanja obrtnika u strukovne organizacije zbog lakšeg opstanka na tržištu, do njihove stagnacije ili potpuna nestanka. Budući da su obrti s vremenom postajali sve malobrojniji, danas su njihovi proizvodi sve zanimljiviji i traženiji na tržištu pa su, uz pravilno predstavljanje, iznimno važni za sredinu u kojoj nastaju, ali i za cjelokupnu hrvatsku turističku ponudu.

Neki su obrti opstali do danas, prilagodivši se potrebama suvremenog društva, kao što su stolarski, bačvarski i lončarski. Neke je „pregazilo" vrijeme, pa njihove alate i dokumente o njima možemo vidjeti tek u muzejima. To su, primjerice, kolarski i kovački obrti. Neki pak dobivaju i drugu dimenziju, postaju zaštićeni na svjetskoj razini, poput izrade tradicijskih drvenih igračaka koje su upravo na području stubičkoga kraja najzastupljenije. Godine 2009. te su igračke upisane na UNESCO-vu Reprezentativnu listu zaštićene nematerijalne baštine svijeta.

Autorica izložbe, mr.sc. Iris Biškupić Bašić, koncipirala je izložbu u nekoliko razina. Povezala je šetnju Obrtničkom ulicom u Donjoj Stubici, u kojoj je početkom 20. stoljeća bilo petnaestak mlinova, pilana i obrtnika poput kovača, urara, zidara, soboslikara. Pomoću predmeta kojima su se koristili, fotografija i dokumenata, evocira sjećanja posjetitelja čiji su preci vezani za stubički kraj, a mlađoj publici nastoji približiti stare obrte na suvremen način. Od svih obrta u spomenutoj ulici, danas je obnovljen i očuvan jedino Tomaškovićev mlin, čiji je vlasnik obitelj Majsec, izravni potomak Tomaškovića. Stjepan Majsec prepoznao je vrijednost mlina i velikim marom potpuno ga obnovio. Svaki putnik namjernik koji posjeti Donju Stubicu, na imanju Majsec može vidjeti mlin i iz njega ponijeti svježe brašno.

U drugome dijelu izložbe predstavljeni su obrti koji na području stubičkoga kraja još opstaju i prilagođavaju se zahtjevnom tržištu. Kako izgleda rad u bačvarskoj ili stolarskoj radionici, kako se pletu košare, izrađuju lončarski proizvodi ili drvene dječje igračke, koji se alati koriste i kakvi su materijali potrebni za njihovu izradu? Na ta i ostala pitanja odgovore daje izložba, i to prikazom alata pojedinih majstora, sirovina potrebnih za rad, te gotovih proizvoda. Oni posjetitelja uvode u priču o obrtu. Predstavljen je i nositelj obrta - majstor, koji kroz film dočarava svoj posao koristeći se starim alatom i ručnom izradom, te modernim strojevima i suvremenijim načinom rada. Ulazak u majstorske radionice želi publici približiti svaki obrt posebno, pomoću lika živućeg majstora. Na taj način predstavljeni su bačvar Juraj Pišković iz Lepe Vesi, stolar Krešo Martinić iz Martinića, Tomislav Lendrec, lončar iz Pustodola, košaraš Andrija Debeljak iz Gornje Stubice, kao i Slavko Ivanić koji izrađuje drvene igračke, te spomenuti mlin obitelji Majsec.

Na kraju izložbe prikazan je stubički sajam koji ima posebno važnu ulogu pri očuvanju tradicijskih obrta i narodnog rukotvorstva. U Donjoj Stubici je već 1638. godine kralj Ferdinand III. dodijelio pravo na godišnje sajmove, a već od druge polovice 19. stoljeća, na sajmu u aleji kestenova u Kolodvorskoj ulici, prodavali su se razni proizvodi, pa tako i obrtnički. I danas se sajmovi u Donjoj Stubici održavaju dva puta u mjesecu, svake prve i treće subote.

Izložbu prati i katalog u izdanju Muzeja Hrvatskog zagorja - Muzeja seljačkih buna, Gornja Stubica.

Autorica izložbe - Iris Biškupić Bašić

Likovni postav izložbe - Nikolina Jelavić Mitrović

Autori dokumentarnih filmova - Iris Biškupić Bašić i Žarko Nikin

Autorica teksta kataloga - Iris Biškupić Bašić

Suradnica na pripremi - Vlatka Filipčić Maligec